JEZERO U BAŠIGOVCIMA – priča o jednom prekinutom snu

Površinski kop „Bašigovci“ je bio smješten u naselju Bašigovci a sa eksploatacijom uglja na njemu se počelo 1980. godine na osnovu rješenja Republičkog komiteta za energetiku i industriju –Sarajevo o otvaranju „Površinskog kopa „Bašigovci“ Živinice (br.06-310-360/81 od 15.06.1981 godine) odnosno na osnovu Glavnog rudarskog  projekta „Bašigovci“.Ovaj površinski kop je radio u sklopu RMU“ Đurđevik“- Živinice  sve do 1985 godine kada se prestalo sa eksploatacijom .

U ovom periodu je proizvedeno 2.200.000 tona uglja sa orijentacionim omjerom jalovine 1:25. Površina terena koju je površinski kop“Bašigovci“  odredio za svoje potrebe iznosila je 561.509 m2. Nakon 1985 godine RMU“Đurđevik“ je planirao proširenje kopa a iz novog kopa zv.“Klade“ (istočno od PK“Bašigovci“) otkrivka bi se prebacivala na degradirani prostor  PK“Bašigovci“.

Zbog toga se kasnilo sa rekultivacijom kopa mada je to bila obaveza RMU“Đurđevik“ prema svim pozitivnim zakonima kao što su :

• Zakon o rudarstvu (Sl.list SR BiH br.4/84) …..čl.83 i 84 propisuje da rudarska organizacija oštećenja zemljišta mora privesti kulturi bez obzira na trenutnu ekonomsku opravdanost ove mjere
• Zakon o prostornom uređenju (Sl.list SR BiH br.13/74 ) koji ne dozvoljava trajno ugrožavanje tla i egzistenciju biljnog pokrova a posebno se nalaže korisniku eksploatacionog polja da radove na privođenju kulturi oštećenog zemljišta mora obavljati u toku eksploatacije mineralne sirovine a prema unaprijed utvrđenom planu (projektu)
• Zakon o zaštiti i iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (Sl.list SR BiH br.16/85 ) preciznije utvrđuje određene obaveze u slučajevima kada se poljoprivredno zemljište koristi u nepoljoprivredne svrhe. Ovaj zakon takođe obavezuje društveno-političke zajednice na strogu primjenu ovog zakona ,naročito onog dijela koji se odnosi na plaćeaje naknade u slučajevima kada se poljoprivredno zemljište koristi u nepoljoprivredne svrhe.

U duhu ovih zakona RMU“ Đurđevik“ je tek 1980 godine započeo sa rekultivacijama na ostalim i starijim svojim površinskim kopovima a prvi od njih je bio “Kažalj“ dok se o Bašigovcima nije ni razmišljalo.

Tek je jula 1988.godine urađen Glavni rudarski projekat površinskog kopa „Bašigovci“ ,RMU „Đurđevik“ –Tehnički projekat rekultivacije“- od strane „SOUR „Titovi rudnici uglja“ u Tuzli-RO Rudarsko-geološki institut i fakultet u Tuzli-OOUR Institut za rudarska istraživanja Tuzla“ .

Projektom su primjenjeni najeftiniji vidovi rekultivacije  jer se polazilo sa mišljenjem da ukoliko dođe do eksploatacije susjednog PK „Klade“ da će štete na rekultivisanim površinama biti manje.

Uporedo sa geološkim,pedološkim,klimatskim i drugim  ispitivanjima projekat je ponudio i  moguća rješenja poljoprivredne,šumarske i vodne rekultivacije.

Nakon izrade ovog projekta nije se pristupilo tehničko-biološkoj rekultivaciji  napuštenog površinskog kopa u Bašigovcima tako da se u napuštenoj eksploatacionoj jami počela akumulirati atmosferska  voda čiji se nivo svakim danom povećavao sve do dana kada je dostigla svoj najviši nivo i počela se odlivati kroz potok Jelah na zapadu i bezimeni potok na istoku.

Istovremeno se u južnom dijelu eksploatacione jame pojavilo klizište koje je destabilizovalo naselje na padini prijeteći da zahvati cijeli zaseok prema seoskoj džamiji.

Na sjevernoj strani tj.na samoj obali jezera izgrađena su tri bespravna stambena objekta a  zapadno i sjeverno odlagalište su najvećim dijelom uzurpirana,ograđena i eksploatasana od strane okolnog stanovništva. U ratnim godinama (1992-1995) uzurpacija zemljišnih površina se proširila i na ostale površine uz jezero tako da je praktično samo vodena površina ostala nedirnuta.

Vodena površina se u priobalnom dijelu počela pretvarati u baru sa barskim biljem i u deponiju otpada za okolna sela.Samo jedan mali dio obale je pretvoren u neuređenu plažu .

 

U takvom ozračju je Općinsko vijeće januara 2004. godine obezbjedilo  „Studiju prirodnih uslova za potrebe regulacionog plana „Ciljuge II“ Živinice“ izrađenu od strane Agencije „FFAH“ –Kladanjsa namjerom da se izvrši legalizacija izgrađenih objekata na prostoru nekadašnje šume zvane Lug.

U sklopu ovog regulacionog plana planiran je bio i prostor PK“Bašigovci“ ali je Općinsko vijeće na svojoj sjednici od 06.11.2006 godine donijelo odluku o izradi zasebnog Regulacionog plana „Jezero Bašigovci“ Živinice (br. 010-05-4951/06) čije se granice u potpunosti poklapaju sa granicama PK“Bašigovci“ prema Rješenju Republičkog komiteta za energetiku i industriju –Sarajevo o otvaranju Površinskog kopa „Bašigovci“ Živinice (br.06-310-360/81 od 15.06.1981 godine) .

Općina Živinice je pristupila rekultivaciji sjevernog i južnog odlagališta prema Glavnom rudarskom projektu površinskog kopa „Bašigovci“ ,RMU „Đurđevik“ –Tehnički projekat rekultivacije-(1988) i to onih površina koje nisu bile zahvaćene uzurpacijom,odnosno na površinama sa kojih su se mogli ukloniti uzurpanti ali se klizište na južnoj strani revira kao i obalni pojas nisu mogli rekultivisati bez novog plana jer su se povećanjem vodenog ogledala i erozijom obale znatno promijenili uslovi iz navedenog projekta.

Na osnovu Glavnih rudarskih projekata (iz 1980 i 1988 godine) te na osnovu Studije prirodnih uslova iz 2004 godine i inspekcijskih nalaza sa terena, Općinsko vijeće je usvojilo i Generalne smjernice za izradu plana

(br: 010-05-4950/2006 od 06.11.2006 godine ).

Nakon toga,tadašnji općinski načelnik Hasan Muratović je formirao Savjet regulacionog plana „Jezero Bašigovci“ Živinice a nakon izbora nosioca izrade plana pristupilo se izradi Nacrta plana koji je usvojen prvo na sjednici Savjeta plana a onda i na sjednici Općinskog vijeća  .

Nakon sprovedenog javnog uvida i javnih rasprava u gravitirajućim MZ  Bašigovci,MZ Kovači i MZ Rudar te nakon dobijanja potrebne saglasnosti za izradu plana od Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK-a (br.12-05-23-357/09 od 17.03.2009 godine) urađena je konačna verzija plana  koja je usvojena na sjednici Općinskog vijeća krajem 2009. godine.

Uporedo sa izradom regulacionog plana decembra 2008.godine je urađen i „Projekat revitalizacije degradiranih površina zemljišta na području nekadašnjeg ugljenokopa „Bašigovci“-općina Živinice od strane JP „Šume Tuzlanskog kantona“ dd Kladanj čiji su dijelovi ukomponovani u ovaj regulacioni plan.

 

Stanje prije uređenja obale Jezera

Na dan donošenja Odluke o izradi regulacionog plana „Jezero Bašigovci“ –Živinice sačinjen je foto zapis postojećeg stanja iz kojeg se može vidjeti  stanje izgrađenosti i uređenosti prostora u zoni obuhvata:

• U prostoru bivše uprave PK“Bašigovci“ zadržani su svi objekti zajedno sa ogradom koja zatvara prostor uprave sa svih strana . Promijenjena je namjena kompleksa u Fabriku za preradu povrća  u vlasništvu doo“Goldenagro“ Živinice.Od objekata su zatečeni ; portirnica,zgrada uprave,remontna radionica,trafostanica i kotlovnica.
• U jugozapadnom dijelu obale uz vodenu površinu ograđen je prostor na kojem je izgrađeno nekoliko bespravnih objekata.Izgrađene su  dvije kuće i nekoliko pomoćnih objekata u vlasništvu  H.Konjevića .Otpadne vode iz objekata se razlivaju na slobodnu površinu oko objekata.
• U jugozapadnom dijelu prostornog obuhvata uređen je prostor za stadion FK „Slatina“ Bašigovci sa objektom svlačionice.Prostor nije ograđen.
• Sjeverno odlagalište u površini od 13,5 ha je uglavnom uređeno tj. zaravnjano i zatravnjeno izuzev padinskih dijelova prema zapadu,sjeveru i istoku.
• Zapadno odlagalište je takođe djelimično zaravnjeno i zatravnjeno i to u istočnom padinskom  dijelu.

Najveći dio površine u zoni obuhvata je neuređena.

• Zapadno odlagalište je najvećim dijelom (naročito zapadna padina) uzurpirano i ograđeno
• Južni dio revira (padina orijentisana prema sjeveru) je neuređena,djelimično uzurpirana i zahvaćena procesima klizanja.
• Kompletna obala oko vodene površine je neuređena, djelimično pretvorena u bare i barice,puna divljih deponija,obrasla žbunjem gloga i ostruge i najvećim dijelom neprohodna i zahvaćena manjim klizištima.
• Lokalni put koji presijeca prostor PK“Bašigovci“ u smjeru istok-zapad je makadamski i neuređen sa puno lomova i neravnina .

Istočni rubni dio Sjevernog odlagališta ja neuređen i najvećim dijelom pod uzurpacijom.

Satelitski snimak jezera u Bašigovcima prije početka rekultivacije (2005 godina)

 Fotografski snimak jezera u Bašigovcima prije početka rekultivacije (2005 godina)

 Plansko  rješenje  uređenja  jezera

Regulacioni plan je rađen u nekoliko faza i u nekoliko godina a uporedo sa izradom ovog plana vršeni su i sanacioni radovi na jezeru.

Prostor u granicama obuhvata plana podijeljen je  na nekoliko makrocjelina :

A-   Vodena površina …………………………….. 73.134 m2

B-   Obala oko vodenog ogledala ………………115.533 m2

C-   Zapadno odlagalište ……………………………31.164 m2

D-   Sjeverno odlagalište ………………………….110.291 m2

E-   Sjeverozapadni plato ………………………….71.772 m2

F-   Javni putevi i pješačke staze ……………….  43.362 m2

Svaka ova makrocjelina je planirana u skladu sa generalnim smjernicama za izradu plana i u skladu sa stručnim studijama i projektima koji su predhodili izradi ovog plana.

A-   Vodeno ogledalo

• Zadržana je vodena površina jezera u površini od P= 73.134 m2

B-   Obala oko vodenog ogledala

• Obala jezera se uređuje u vidu plaže u širini od min.10 -27 m obodom jezera u dužini od 1.012 m što čini ukupnu površinu od  P= 18.722 m2 .Istočni  dio plaže površine P=2.000 m2 planiran je kao dječija plaža sa zaštitnom ogradom i uređenim dnom propisane dubine
• Preostali dio obale u dužini od 666 m i širine 10-27 m  tj. površine P=17.982 m2 se uređuje sa daščanim platoima,zatravnjenim kosinama , kaskadama i ukrasnim šibljem i rastinjem (denaturirana površina).
• Južno od dječije plaže na izdignutom platou P=787 m2 predviđen je restoran sa malim parkingom i uređenim kaskadama prema jezeru .
• Na sjeverozapadnoj obali jezera (gdje postoji nekoliko bespravnih objekata) planirana je ljetna pozornica sa tribinama i ostalim potrebnim površinama i sadržajima u površini P=13.100 m2.
• Južnije od pozornice uz vodenu površinu planirana je skakaonica sa tornjem P=5.685 m2
• Istočno od ljetne pozornice tj. u pojasu između saobraćajnice i južne plaže predviđen je prostor za rekreaciju,roštilj i teferič površine P=5.888 m2.
• Južna strana revira koja je zahvaćena klizištem se sanira i uređuje šumskim zasadima.Za odvodnju površinskih voda planiran je kanal a prije uključenja istog u jezero predviđen je prirodni filter (P=  1.900  m2)  koji  se  uređuje  u  vidu  malog  jezerceta  sa  ukrasnim  barskim  biljem.  Površina saniranog klizišta je P= 43.809 m2
• Južni dio revira se uređuje kao prostor za kampovanje sa ukrasnim rastinjem , pločnicima, stazama i objektom sa sanitarijama i garderobama.P=6.392 m2
• Iznad  prostora za kampovanje planiran je lovački dom sa terasom i malim parkingom u površini od P=1.013 m2.
• Preostala površina obale se uređuje zaštitnim  zelenilom P=9.135 m2 i P=1.302 m2

C-     Zapadno  odlagalište

• Zapadna padina odlagališta se uređuje za uzgoj voća P= 4.084 m2 i jagodičastog voća P=5.021 m2.
• Istočna padina je najvećim dijelom planirana za vikend naselje P=16.582 m2
• Zaštitno i ukrasno zelenilo je planirano na površini od P= 1.955 m2.
• Južni dio potoka Jelah sa uređenom i ozelenjenom obalom čini površinu od P=2.520 m2.

D-    Sjeverno odlagalište

• Najveći dio odlagališta planiran je za golf terene i ostale sportske i rekreativne površine u površni od P=52.332 m2
• Južna padina odlagališta se uređuje kao centralni parking prostor sa 244 parking mjesta za putnička auta  P= 10.158 m2 i 15 parking mjesta za autobuse i kamione P=3.721 m2.
• Površina sa  etno  kućama   za  prodaju    rukotvorina  u  etno  stilu  (  6  kuda)   zauzima  površinu jugoistočne padine u površini P= 5.225 m2.
• Jugozapadni niži nivo uz potok Jelah se uređuje u vidu zanatsko-poslovnog centra sa 9 objekata . Zauzima površinu P= 2.975 m2
• Iznad zanatskog centra planiran je hotel sa parking prostorima i potrebnim sadržajima u ukupnoj površini od P=9.009 m2.
• U sjeverozapdnom dijelu uz Jelah predviđena je  manja   farma konja sa konjušnicom,torom   i slobodnim travnatim površinama za ispašu grla u površini od P= 10.856 m2.
• Travnjak sa nekropolom  stećaka koji će biti donešeni sa drugih lokacija ima površinu od P=1.476 m2.
• Voćnjaci zauzimaju površinu od P=5.117 m2 i P=4.662 m2.
• Preostalu površinu čine zelene rezervisane i zaštitne površine P=3.154 m2
• Bezimeni potok sa uređenom obalom čini površinu od P=1.516 m2

E-   Sjeverozapadni plato

• Južno od fabrike za preradu voća i povrća a uz uređeno korito potoka Jelah planirano je dječije igralište sa ribnjakom, sa potrebnim objektima i sadržajima, stazama za šetanje, vodoskocima, ukrasnim rastinjem i drugim dekoracijama od kamena izvađenog iz korita Toplice.P=6.580 m2.
• Kompleks napuštene uprave rudnika je planiran  kao moderna fabrika za preradu voać i povrća u površini od P= 22.892 m2.
• Stadion FK „Slatina“ se uređuje kao moderan sportsko-rekreativni centar sa potrebnim objektima i sadržajima P= 33.667 m2 i parkingom P=2.036 m2
• Sjeverni dio potoka Jelah sa uređenom obalom i zelenilom P=6.597 m2.

F-     P utevi i pješačke staze

• Asfaltiranje i uređenje postojećih  putnih komunikacija koje prolaze kroz kompleks   u ukupnoj dužini l=963 m kao i izgradnja novog puta koji bi povezao gornji dio Bašigovaca sa Ciljugama (ovaj put je ranije postojao ali je uništen rudarskim   radovima) kao i izgradnja svih ostalih puteva koji povezuju pojedine funkcionalne cjeline kompleksa   u ukupnoj dužini l=3.046 m   čini površinu od P=32.300 m2
• Izgradnja šetnica, pješačkih staza i staza za jahanje oko jezera prosječne širine 2 m koje povezuju funkcionalne cjeline kompleksa jezera u ukupnoj dužini od l=2.666 m i površini od  P= 11.062 m2

Kao što se iz detaljnog pregleda površina može vidjeti , osnovna namjena prostorne cjeline je  bila u funkciji zaštite i uređenja degradiranih površina (zapadno i sjeverno odlagalište) ,sanacije klizišta na južnoj strani revira, zaštite vodene mase od zagađivanja  i sprečavanje njenog pobarivanja i ponovnog uspostavljanja i dogradnje putne mreže.

Radi ekonomske opravdanosti ovih aktivnosti ali i radi održavanja kompleksa potrebno je bilo planirati i određene sportske, rekreativne , ugostiteljske i turističke sadržaje .

Prvobitnim rješenjem je bilo predviđeno da se na sjevernom odlagalištu izgradi tvrđava sa raznim kulturnim i  sportskim sadržajima ali je kasnije geomehaničko ispitivanja terena pokazalo slabu   nosivost tla jer se radilo o nasipu pa se umjesto toga predvidjela plantaža borovnica. Isto tako je odlučeno da se umjesto voćnjaka na  zapadnom  odlagalištu  predvidi  vikend  naselje  i  takva  varijanta  je  i  usvojena  na  sjednici Općinskog vijeća.

Nikada Općinsko vijeće nije bilo tako jedinstveno pa su čak uz odluku o donošenju plana donijeli i zaključak da se po istom konceptu urede i ostala vještačka jezerca u općini kao što su Požar, Ćenda, Hadžije i sl.

Već je ranijih godina bio izgrađen heksagonalni bazen na Toplici sa željom da se oživi ovaj kompleks  ali je problematika na tom lokalitetu   bila tolika da se procijenilo da jezero Bašigovci pružaju znatno više mogućnosti pa su se sredstva i energija usmjerili na ovaj projekat.

Regulacioni plan „Jezero Bašigovci“-prvo varijantno rješenje (2006 godina)Regulacioni plan „Jezero Bašigovci“-prvo varijantno rješenje (2006 godina)

Regulacioni plan „Jezero Bašigovci“-usvojena varijanta plana (2009 godina)

Od sredstava koje je općini dostavljalo Ministarsvo zaštite okolice TK-a u godišnjim anuitetima prvo se pristupilo  uređenju  istočnog  i  južnog  dijela  obale.  Nakon  zemljanih  radova  plato  je  nasut  doveženim riječnim šljunkom a onda se pristupilo i utvrđivanju obale kamenim zidovima. U tu svrhu je prokopan kanal kod potoka Jelah da bi se ispustila voda i smanjio vodostaj jezera.Poslije toga se pristupilo i betoniranju plaža , izgradnji betonskih stepenica,izgradnji kamenog mosta preko prelivnog potoka, ravnanju zapadne i sjeverne deponije ,ograđivanju kompleksa sa južne i istočne strane i asfaltiranju pristupnog puta. Zasađeno je i ukrasno drveće i cijeli kompleks je dobio pitom i uređen izgled. Međutim, netko je noću sjekao sadnice i pravio razne štete pa kada je instaliran video  nadzor i postavljena javna rasvjeta snimljen je i počinilac. Pošto je u ratnim dejstvima stradalo dosta stećaka mnogi od njih su pronađeni u potocima i jarugama pa je načelnik u saradnji  sa Zavodom za zaštitu i korištenje kulturno-historijjskog naslijeđa iz Tuzle  i Komisijom za zaštitu spomenika BiH iz Sarajeva uradio potrebne elaborate i na predviđenom mjestu od tih stećaka formirao nekropolu.O kakvom se značajnom projektu radilo najbolje svjedoči podatak da je tu održana naučna konferencija i izdat Zbornik radova posvećen samo kompleksu jezera Bašigovci.

Montirana je i tradicionalna bosanska kuća iznad nekropole i trebalo je izmjestiti još pet tipova ove kuće te se ušlo u pregovore sa vlasnicima ovih kuća iz nekoliko okolnih sela. Izgrađen je i sanitarni objekat čime su se stekli svi uslovi da se jezero stavi u funkciju i to se desilo 2009 godine.

Radovi su nastavljeni istim tempom i narednih godina pa je uređen i ostatak obale oko jezera,započet je Lovački dom i urađen je suteren, izgrađena su tri drvena objekta trgovačko-ugostiteljske funkcije oko jezera pa se kompleksom razlijegala muzika a bašte su bile prepune. Sa jednom firmom iz Italije dogovarala se izgradnja plutača po jezeru a na sred jezera je trebalo biti vještačko ostvo od tih plutača.Ideja je bila da se sačini mreža plutača na način da svaki kupač bude potpuno bezbjedan.U tom smislu je i postavljena jedna plutača koja je pratila jugoistočni dio plaže. Iz ljeta u ljeto posjeta je bila sve veća a dolazak turističkih autobusa i posjetilaca iz drugih općina postala je svakodnvenica. Broj dnevnih posjetilaca je prelazio 5.000 sa tendencijom da se izjednači sa brojem posjetilaca na Panonskim jezerima u Tuzli.

Voda u jezeru je bila čista,u međuvremenu i poribljena, ali se ipak povremeno dešavalo da lošiji plivači ili neplivači zapadnu u probleme ali bi uvijek netko od kupača priskočio u pomoć  i na tome bi se  sve i završavalo. Tako je bilo godinama sve dok se 2012. godine na prepunom jezeru nije utopio mladić iz Kalesije na samo desetak metara od obale.Sve se desilo tako brzo da nitko od mnogobrojnih kupača nije uspio da spriječi tragediju.

Unutar revira jezera je bio put koji se spiralno spuštao na dno duboko 35 metara i tim putem se izvozila jalovina i ugalj. Kada se jezero napunilo vodom i taj put je ostao pod vodom. Odmah nakon nesreće proširile su se priče da se odronio dio obale, da su obale strme i da se od vode urušavaju na dno  povlačeći za sobom kupače tako da je zavladao strah među stanovništvom. Za nekoliko dana jezero je opustjelo kao da je nestalo čarolije i nikada više nije oživjelo. Narednih godina pokušavalo se oživjeti različitim programima i sadržajima ali je ono i dalje ostajalo prazno.